• MYANGO

     

    Moyo ma mboa <?xml:namespace prefix = o ns = "urn:schemas-microsoft-com:office:office" /><o:p></o:p>

    (Kalati: Nimele bolo, Dipapa: 74)

    Ekindi na Nyambe ba si madiane. Wen te Nyambe, bia nde ná Ekindi pe e bebe;
    ba madangwa nde tanga na tanga. Ba tem te idiba na pwe, ba mala nde o jokele.
    Ngedi po, Ebele, munj'Ekindi nde a mabole babo joki na bene belongisan, denge tambu la da. Ngedi nipepe, Ngobo, munj'a Nyambe nde a mabole nika.
    Ekindi e nde muke-mbia, Nyambe pe mutumbe-ngonja.
    Miña moo babo babane ba make nde mbia mo na mo o pula ná Ekindi a wamse sawa taks;
    Ekindi pe a mabe a tumbane mwenj'ao Nyambe ngonja, ná a kuse da la buña.
    Min miña mun'a Nyambe ña ngoka a maboa mbanja, o nika Ekindi na munj'ao Ebele ba nongi mo o mbo'abu ka musala.
    Ba mabongwa mo na ndolo ñese. Mot'a jiba a soli o ndabo a Nyambe mwese moo, ke bato bese be o don.
    Bana b'Ekindi bena ba ta ba diane mbo'abu nde ben nu moto, na babo ba kumwa te misea o bele bato.
    Nu moto a putabele, a welebe o beboa.
    Ekindi na Nyambe be nde moyo ma mboa. Babo momene to bito babu ba si matanga mitango tom.
    Ba masuanele nde na bolane pe malea buña na buña.
    Njika muñenge yeno o bene moyo ma mboa ma bwam !<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    <o:p> </o:p>

    <o:p> </o:p>

    Mot'a njembele

    Mot'a njembele moo a ta a ya muna, ñena a ta nde mo kana bolo bwao, na monda mwao oñola jongwane lena a tano 'ongwane mo. Na nu mun'ao a timba a ko mbuke. Na nika e wanea sango jongele ná nga 'angwe nde mun'ao ngadi, nde momene pe a bwe momene e ?
    Na mun'ao a mala o muyenga buña boo, a wanea mo ngokolo nindene. Na mo a nongo ni ngokolo a wele mo oñola tandam, a kumwa dutea na ponda po ni ngokolo e si bo musima.
    Kana ba si tano ba bene bato ba mabole babo bwanga, na mo 'ongele ná: " Na makeka te bola mun muano, nga mu topise to mun mpom mwam mwa muna e ?
    ". A bele mun'ao a jese mo o mbasan mwa diyo. Na mo a nongo wongo'a ñama a tese o diyo. A nongo ni ngokolo a pane mo o wase 'eboka, na mo a wuta ye wongo. Ni ponda wea i kumono jondea ni ngokolo o ñolo, na mo e kumwa yua ñolo. Na mun'ao a timbino topo ná: " A tete o ! Ngokolo e mapula ko o wongo e ! ". Na sango a teno musia na: " Jongise di boman mba o mbo'am e ! ".
    Mo nde munia mueno natena o wenge ná : " Ngokolo e topise muna-mbuke ".

     

     


    Tila la leta.

     

     

    Kalati Makonge a tiledino ñango.
    (Nimele bolo, dipapa: 119)


    Ndonge, 10. Mayese 1936.

    Iyo ña ndolo !

    O si pane mulema oñol'am, ebanja na poi o ndonge bwam.

    Neseleno oa bo buña, na bomane mane makom mam mapepe o saw'a Duala. Biso na babo nde di pedi o kung'a ndiyo jekamene o bonaberi, to denge di mapeye o masin. Di ta di longo myenge, di kwala pe bekwali o pula jembe milema masu na dimbele pe mo jongele la mamboa.
    Tatan di'e o Ndonge. Ebol'asu ya jokwa e mala o boso. Di mene ndutu baleedi basu ba manongono o lee na bongwa biso. Na si mende dimbea nje na kakanno oa, kañena na mende sengane na sibise pe mbamene ponda yese.
    O si takise ñolo o lomea mba da tatan, ebanja di ben nje e dongamen owan.
    Na mende tilea oa nine ngedi, nja o dolino bake kalati o malomeano mba, ná i si pimbea.
    Na pite oa na mboa ñese ja la bwam. Na mongele pe biño bese pokopoko.
    Kasa masoma ma mun'ango
    Daniel Makonge.

     

     

    Kala ña mboko ma ekwali.<o:p></o:p>

    <o:p></o:p>

    votre commentaire
  • Ngila na Singi

    Neni singi e timbino muanedi a mundi mwa bonañama

    (le Lion et le Chat, ou comment le chat est devenu roi du village)


    Ngila e ta nde kiṅe a bonañama. Buña te, dio la mboa diwo di ta di wana mot’ao mo o kwalisane ngila. Boja bwa ngila bo ta etum na mundi mwa bonañama, o mune mùdi mwa mopi, bebe na sepe.

    To nja nu ta nu pula jekamene mopi, o wala jene ngila, a ta nde angamen landa o moñ’a mukoko . Singi po e boli nde nika mene. Niponda ni enno edingeding’ao o madiba ma mopi, na mo ni’ongele  na singi nipepe nde ni e nika. Nde e timba so nà edingeding’ao nde e ta nika. Nika e boli mo a weka mwano o londo ngila na byala, na bola mo na e ko o madiba e wo !

    E poino o mboa ngila, e kwalane mo na : "Sango’asu, moto mô e o ngea wo, a ma yaṅa oa mene na janea longo, a m’eka bato o po o mbo’ango".

    Ngila e sengino nika, e tem nde na malinga, mo na singi na : "To lee mba wuma nu moto eno, na ma pula lee mo nja n’eno".

    Ba poino o mu mukoko, na singi kwalane ngila nà : " O wan so nde nu moto eno, keka te landa o moñ’a mu mukoko, o mende jene mo dibokimene".

    Ngila  ni enno edingeding’ao o madiba, e kumo nde kimea mo, ni ongele nà nu moto mene nû, ñena nu ma tengene mo. Na dibokimene ngila e pota o mukoko, e ko o madiba e wo o ten. Singi ni enno nika, na mo e dekwe mila o mundi, e langwea bonañama na ngila e wedi. Nika so nde bonañama ba timbiseno singi  kiṅ’abu.  


    O e te muanedi, o si kasa malea mese !

     


    Le lion était le roi des animaux. Chaque jour, chaque clan du village envoyait quelqu’un pour parler au lion. La demeure du lion était très éloignée du village, de l’autre côté du fleuve, près d’une chute d’eau.

    Quiconque souhaitais parler au lion devait traverser un tronc d’arbre qui servait de pont. C’est que fit le chat, quand il vit son reflet dans l’eau, il crut d’abord qu’il s’agissait d’un autre chat, mais il finit par comprendre qu’il s’agissait de son image. Alors il imagina un piège pour tromper le lion, afin qu’il tombe dans l’eau et meurt.

     Lorsqu’il arriva chez le lion, il lui dit : “ Sire, Il y a quelqu’un là bas qui vous méprise, ainsi que votre royauté, et il empêche les gens de venir vous voir.”

     Lorsque le lion entendit cela, il se leva, rouge de colère et dit au chat : “ Venez me montrez cette personne, je veux qu’il sache qui je suis”.

    Quand ils arrivèrent près de ce tronc d’arbre, le chat dit alors au lion : “ voici, c’est là que se trouve cette personne, si vous montez sur ce tronc,vous le verez tout de suite

     Le lion aperçut son reflet dans l’eau, et il se mit à gronder, à rugir, croyant qu’il s’agissait de cette personne qui osait contester son autorité. Soudain, il trébucha, tomba dans l’eau et mourut. Quand le chat vit cela, il couru au village, annoncer que le lion était mort. C’est ainsi que les animaux firent du chat leur roi.


     

    Moralité : ne pas écouter les conseils de celui qui vous convoite votre trône. Le chat était convoiteur, l'excès de crédulité à conduit le lion à la noyade.

    Eleedi

    - O e te muanedi, o si kasa malea mese : quand tu es chef, n’accepte pas n’importe quel conseil.

    - O dangwa, o engame, wase e lambi nde moto o tanga lao la londo tenge : lorsque tu marches, regarde à gauche et à droite, fais attention à chaque pas.

    - O bese mbaa, w’ombwa muni : lorsque tu coupes l’igname en tranche, fais attention à ton doigt

     - Musomba mu buki ngiña : la ruse vaut mieux que la force

     

     

     


    Engingila ye!

    Contes et Proverbes Duala pour l’enseignement

    Dipapa : 42, Jean-Marie Epée.

     

    Les contes audio du receuil par M. J-M Epée & Mlle Moto Régine, pour les chants "ngoso".

    Beaucoup de contes recueillis auprès de mudimo mwa Ebellè Kalla Louise, à Bonantonè, en novembre 1977, de Mudimo mwa Teresa Ebellè-Tobbo de Bonateki & de Jean Moukouri à Bonantonè.


    Alors pourquoi le chat s'appelle singi ?

     

    Ngila  désigne le lion, et le nom singi  provient de “si ngila”, soit  sous-lion, lion de classe inférieur, petit lion.


     

     


    3 commentaires
  • Esanja mbasi


    mutango mwa lonon

     

     

     


    votre commentaire
  • Muna wuba ña ndoki<?xml:namespace prefix = o ns = "urn:schemas-microsoft-com:office:office" /><o:p></o:p>

    le poussin têtu<o:p></o:p>

     <o:p></o:p>

    Wuba po e ta e tese esanj’ao ña mbasi, o boso bwao bwa muna.<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Nde <o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Mo nà : « wee ! Esè mbasi bwami e<o:p></o:p>

     

    votre commentaire
  • ...

    votre commentaire
  • Modi mw'ewake na bona bato

    (La femme gorille et les hommes)

    <?xml:namespace prefix = o ns = "urn:schemas-microsoft-com:office:office" /><o:p></o:p> 

    <o:p> </o:p>

    <o:p></o:p>

    Mot'a jango mo a ta a ja o yidi na munj'ao, na mun'abu ña mwenge. Buña te a ta be a'alo te o jango, munj'ao a ma jane nde muna o mboa, dongo la ngedi a'alane mo o monda. Ponda te a tano a po o monda, a ta nde a nengele muna o konda, mo pe a sa bebolo.

     

    Nde ponda na ponda te na tano a dia muna na mo mene o ebamban, muna pe eya mbembe, modi mw'ewake mo a ta po o jongwane mo o lele mun'ao. Nde nu muto a si ta a bwane nika muñenge. A ta nde a tokisane. Buña bo, nu muto a kwalane mum'ao nà modi mw'ewake mo a yoki po bambe mun'abu, a ma bwa bongo nà e bie be a ñane babo muna mila.

     

    O wa so nde nu muto, babo na mum'ao ba wekino mwano o bwa mu modi mw'ewake. Bone bwao, babo babane ba alo o 'yidi. Mumi a wutame o mbusa tina la myele, muto pe a kumwa sa makwamba, nde ba nengele pe muna. Jindea to son, muna a kumo o jea mbembe; na mombale Ewake pe a po o bambe muna. Muto pe a te nde musea mundene o bele mum'ao na a ye bwa modi mw'ewake. Mumi pe a poi jangwa ibon, na ngad'ao, o pula bwa mo

     

    Mo so nde modi mw'ewake 'eseleno muna a ko o sunga ñolo, na ibon e suba mo e tapa nde muna, na muna a wo.

     

    O ten nde modi mw'ewake a ñino mila, na mo a kwalane muto nà : " na ta nde na lele, na si ta na bwa"

    " e si we to na mba, e timbi nde wa na oa mene".

     

     Ee, a ka mbale,  mbolon mwa mun'abu a timbi nde o weya babo na babo mene, oñola nà ba puli bwa modi mw'ewake. To nja so nu puledi nune bobe, ke nun mo e nde jongwane mo, a bie na miano mao ma bobe mese mi mende nde o timbea mo, ibon'ao ni mende nde tapa mo.


    votre commentaire
  • Iyo a bobe na muna bonam

    Mère avare, fils prodigue<?xml:namespace prefix = o ns = "urn:schemas-microsoft-com:office:office" /><o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    <o:p>

    Ñango mô a ta mbwang jita. Nu mama a ta a ya muna mumi, mpôm mô. Nde a si ta a sanga mulema tô son. O mboa bu, jita la lotued’a bato i ta. A ta nde ènè babô ka ñama.  Muna’ao a kumo o koka, son son. Ñango a ta a banganè mô na a s’oka maloko na banè bana, e si yabè ba lemisè mô.<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Muna a ta a baisè mama’ ao na oñola nje a si tôndinô banè bato e ? Nde nun pè alabè na ba bato be nde muyao oñola mbwang mwao, ba ma pula nde môni. Muna a ta a bwanè nika maladi, nde a ta pè a tôndô ñango jita, mayaa ma ta sô ma domea mô mulema, sona mwenge a lôngedinô iñi o ponda maladi mu e nde na :<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Tô e nde edika, iyo nu<o:p></o:p>

    Tô e nde mukubo, iyo nu<o:p></o:p>

    Tô e nde bobe, iyo nu<o:p></o:p>

    Tô e nde ndima, iyo nu<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Miña na tomba, mimbu na  tomba, nu mama a duna, a kô diboa, a wô. Muna a dia musôlôki na esôdisôdi. E si bè tô moto. Bato ba kumo sô senga bwam, ba yôyè pè mô. Nde sango mô a kwala : <o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Kèm , a bato ! Lo si takisè muna, a titi njôm’ a  ñango !<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Nde njo a bato e sèlè siba. Nu papa pè a wedinô, mitusan mi batedi nde peña. Sanga la mulema mwa nu muna bo bodi mô a yaa mi minda mèsè.  Nika e bati muna maladi, nde a kaki mulema.<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Ponda e tombi, na nu muna a timba wô. A wedinô, a alo o Paradisi, o mboa Tetè. O ten, a bomanè ngus’a bato, a pimbi misô o wasa ñango. A s’èn mô. <o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Na mô a baisè Loba o wèni a nèngènô ñango, na a titi jènè mô. Na Loba a leè mô ekukud'a wea, o wèni a pimbinô ñango. Na muna a bwa maladi mandènè. Na sôsumènè Sango na a bweye mô ndedi, ongwanè mô na mama'ao a bè bèbè na mô. <o:p></o:p>

     <o:p></o:p>

    Na Loba a kwalanè mô na : <o:p></o:p>

     <o:p></o:p>

    Nôngô mun mwasa, ondanè mô ñôngô, wondanè tè mô natè na o môn wan, kè na mèndè jemea mô o mboa'm, na bana bato bèsè, a si wèdi tè o jondea, kè na titi na pè na bola tô lambo oñol'angô.<o:p></o:p>

     <o:p></o:p>

    Na muna a timbisèlè masoma. O wa nde a sisedinô bèbè na ekukudu, na mô ènè pè nu sango  ñe   na ni ongwanè mô o ponda ni e na bato ba mboa ba tanô ba takisè mô, ebanja ñango a si ta muyao tô son. Na mô a sunjumea o njôm'a nika. A’ango mwasa, 'umwèlè pè yeyè ao na : <o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    A Iyo ña ndolo, mba mun'angô, na pôi o nôngô oa, na pôi o sunga oa, na pôi sumwa oa o ekudud'a wea, mwasa mun, ondea, kumwa landa, natè o tungè o môñ.<o:p></o:p>

     <o:p></o:p>

    Na muñèngè mundènè-ndènè mu kwè nu ñango, mô na wèè ! A mun'am, a epuma na bambènô, a mun'am, wôngèlè ñôngô mba, esè jita la ponda na tomsènô o wan, na sèsè, na ndutu, na misôdi, nde wèngè, nika e bôi, tatanu mambo ma ma tukwa, a mun'am, mulema môngô mu sangi.<o:p></o:p>

     <o:p></o:p>

    O jondea lao sô, bane baboledi ba myobe be na ba ta o ekukudu a wea na mô, ba kumo o ña mila, mama a botedi jondea, nde ènnô na banè be o pô o duta mwasa o jondea o mbus'ao,o kumo nde o sôsô babô na myende, a dipa babô myende o boso, a kwalanè babô na babu bana pè bè o wèni o pô nôngô babô e ?   <o:p></o:p>

     <o:p></o:p>

    Muna a kumo o tè musea : <o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    A mama ondea nde esèlè bato ba ye na oa, o s’ombwea babô, nu sango ni e oa mbusa, kwè mô dia, na mô pè ondeye, ebanja na ponda o wedinô, ongwanè mba jita.<o:p></o:p>

     <o:p></o:p>

    Ñango pè mô na kèm ! O wa a bangi. Mô na : <o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Mba mènè na ñam muna, na titi na n' emea na a boleye bato bapèpè bukatè mba, kèm, ba bato ba je o wa, mudio mwabu pè mu mèndè pô.<o:p></o:p>

     <o:p></o:p>

    Muna a bata yikimènè ñango : <o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    A yeyè ña mulema, mwasa mu ni ya kèyè, mun musima mô bukatè nde na bennô o sunga oa, ondea, son, a iyo ondea.<o:p></o:p>

     <o:p></o:p>

    Muna a kwè mwasa   na ngiña o duta ñango nde tô nika, a s'ondedi, a jai nde jamba banè loduka. Natètètètè, mwasa mutimba kèyè. Nde muna a ala bupè Loba, mô na son son son a Tetè, bola mba mwasa mupèpè, na mondèlè mama. <o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Loba pè a’alabè nde mô na : <o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Na si langwedi sô oa na ñôngô a ta nde mot'a bobe e ? O pôi sunga mô nje yeki mô na o s’ondea natè a wisamè oa e ? O din dibobè, bosangi nde bo e ten, o sangi moto, mbel'a moto e m’engèlè oa o wase, na o bokisè matumba njoasoa. Tô na mitakisan mèsè o kusinô oñola myobe na nu ñango, diwusè lôngô lèsè di ta nde na mô nde a bambè oa, enisè oa buña, o taki, o tusabè, nde njib'angô ña ndol'a muna e si pôledi tom tom, oñola nika, bonam bo bè na oa, muna inônô.<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    A muna bonam, dina lôngô di lañe wase.      

    <o:p></o:p> 

    <o:p> </o:p>

    Duala sun. ©    </o:p>


    votre commentaire
  • Njo na Mbodi : la panthère et la chèvre

    Ngiña mulema e ma sunga moto to natena kwedi. <o:p></o:p>

    ( comment le courage peut nous sauver des situations les plus désespérées<o:p></o:p>
     


    Buña bowo, Mbodi e ta e nanga o moñ'a dale dindene, bebe na tongo. Nde e kumwa lama tambu lao la bewudu. Kana nika e tano nde walea na malongolongo ma buña, na njo pe e po ño madiba ebiamu ka kolongone. Wa nde e bomaneno Mbodi, na mo e kumwa jombwa Mbodi na  jojo. Nde Mbodi pe 'ombwa mo na pii esibe bongo.<o:p></o:p>

    Na Njo e kwala na momene na : "Ninka ni e nde mba musima mundene, ebanja nà na si dedi to lambo botea idiba".

    Na mo e kimea Mbodi na ngiña , ka doi la ngad'a loba na : " Nje o ma bolano o wa ? Nje pe o eno o da nika ?". <o:p></o:p>

    Mbodi e si pelane mo to lambo, e nanga nde e si be bongo. Na Njo e bata pete baise mo na ngiña na ngiña. Na Mbodi e bola mo jalabe na doi la moñ ka lao, e kwala na : " N'e nde o da man madale, wuma na nangano, nde bia pe na na bole te da mo, na ma po pe  nde da oa momene... ".<o:p></o:p>

    Din jalabe la Mbodi di bwese Njo maladi, ebanja mbodi to po e si kimedi Njo o longe. Na mo e dutea na e titi mbodi a téte, yangamene nde be ñama nipepe ni e bowon ba mbodi, ni ma de pe na madale, nde e bole te da mo, e ma po pe nde o da mba. 'Wa nde Njo e tubino miila o sunga longe lao. <o:p></o:p>

    Denge na Mbodi e ma kwala na: "Ngiñ'am ña mulema e lénédi mba jongise, e titi pe njom na na tike nanga o wan, e si ya be di boli ndabo'a wuba di bola pe ndabo'a belela...". na Mbodi pe e dekwe miila wala o mboa.<o:p></o:p>

     <o:p></o:p>

    Dibie : moralité

    Yetena Mbodi ni e nde ñama, e bolane ngiña mulema, ngedi ininga na oa moto a benama e ? Keka so bene ngiña mulema ke o mapula jana ewenji a bwam, nde o mende tombwane ...<o:p></o:p>

     <o:p></o:p>

    Bolo o boso. Colad, dipapa : 36, jokwa di londe dom na samba.<o:p></o:p>


    votre commentaire
  •   Byingedi : Pourquoi le conte ?

     

    Le  conte de chez  nous a souvent été considéré comme une affaire  des anciens. Et pour beaucoup c’est une entreprise  inutile  et  insensée que de recueillir des contes, pour les jeunes, c’est une tradition  qui n’a plus rien à voir avec notre monde d’aujourd’hui. Beaucoup de jeunes ont du mal à se reconnaître à travers un conte qui emploie une langue ancienne, cependant une fois franchie la distance qui les sépare de la langue des contes – ce  qui est facilement réalisable  avec un peu de finesse d’esprit  et d’habitude -  les jeunes auront vite fait de saisir le message du conte et de comprendre ses actualités avec toutes ses incidences dans la vie moderne. Il devient ainsi  un véritable maître qui leur permet d’être mieux enraciné dans les traditions [….].

    <?xml:namespace prefix = o ns = "urn:schemas-microsoft-com:office:office" /><o:p></o:p> 

    Jean-Marie Epée, Engingilaye, préface.

     

     

     

     Ndimbisedi nde e ñango' a jokwa !

    <o:p>La repétition est la clé de l ' apprentissage.</o:p>


    votre commentaire
  • <?xml:namespace prefix = o ns = "urn:schemas-microsoft-com:office:office" /><o:p> </o:p>

    Ngingi na Edima<o:p></o:p>

    <o:p></o:p>

     ( la mouche et la couleuvre )<o:p></o:p>

    <o:p> 

    Bunya bô, ngingi e bomanè edima e môlô o wei. na mô e bolanè jôngèlè na Edima a mawô. Na ngingi e botea o nya edima miwuu o nyolo Edima mô yènnô tè nika, e buledi nde miila, e ala sôlô o mulomba mwa Kosi. Kosi pè ènnô na Edima e ma sôlô mo o mulomba, e buledi nde miila. Lo bi na kosi e si ma dangwa mwese.<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    jènè la Kosi di boli sombo e wema o iyô , na jangwèè. O kô lao, sombo e kwedi o moñ a ndabo a sao, na nika e bwa sao jita.<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Yinè sao i kusi ni sese i buledi nde miila. O nya labu la miila nde sao i bomanènô njou e ma kô iyô. Sao  i ingedi njou wuma na wuma, i botea laba mô, Njou o wema lao la iyô, e dubwèè nde miila o wala o tongo a bonanyama. Ni tongo e ta nde e sobè o wasea dale. E kwedinô o moñ a di dale, din di bwedi nde bepasi bepasi, tongo e kôlô, madiba pè ma banja.<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Bonanyama ba senginô tè nika, na babo ba ala o mboa njou. Ponda bonanyama ba pôinô o mboa njou, na babô ba baisè mô na : «  a njou langwea tè bisô nje e tombi ».  Njo a langwedi bonanyamanje a kusinô, bonanyama ba esèlè nde mô, na babô ba ala dingèlè bonasao. Sao pè i kwalinô nje ba kusinô, bân ba al onde o mboa sombo.<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Ba pôinô o mboa sombo, nun a baisè nde babô na : «  Lo mènè Kosi e ma dangwa mwese e ? ngedi tè Kosi e ma dangwanô mwese, kè e ma nya nde bila  miila ? Binyo ala so o bia Kosi, e langweye binyô wuma bila benô».<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Bonanyama ba pôinô o mboa Kosi, na nun a kwalanè babô na : «  A bona bam, lo ma senga bunya bô na bisô na edima di e dikôm e ? » . Na bonanyama ba alabè na «  kèm !!!  »   . Kosi a bata na : « Onyola nje so edima e pôinô o sôlô o mulomba mwam ? ».<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Bona nyama ba pomanè o wala omboa Edima, na babo ba dingèlè mô na a langweye babô onyola nje a sôlinô o mulomba mwa Kosi. Edima a baisè nde babô na: « moto a si wedi tè, miwuu mi ma busa mô o nyolo, binyô baisè tè ngingi na e langweye mba onyola nje mô e nyedinô mba miwwu o nyolo kè na dia penya ».<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Bonanyama ba senginô tè nikababô bèsè ba dingèlè ngingi ba baisè mô na a langweye babô nje a bolanènô Edima. Nun a langwedi nde babô na ôngèlè na edima é wedi. Na bonanyama ba baisè mô na « A Ngingi, nje e leyè oa na edima e ma wô ? » Ngingi e si wèli pè o jalabè. Botea bo bunya nde bonanyama ba damedinô Ngingi, ba kaka, mô myende ma boso na ma mbusa. Botea ni ponda, e malata nde myende o pula wunja ni ngata.

    <o:p> </o:p>

    </o:p>

    <o:p> </o:p>

    <o:p> </o:p>

    <o:p></o:p>

    ©<o:p></o:p>

    Bôlô o boso, tèsè la bwambo bwa Duala<o:p></o:p>

    Dipapa 25,<o:p></o:p>

    Charles Koumba, Colad,   2001


    votre commentaire
  • <?xml:namespace prefix = o ns = "urn:schemas-microsoft-com:office:office" /><o:p> </o:p>

    Esaka na Etamè ba mala o mitin<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Yin idiba, ndomè a pomanè o belè Esaka na Etamè. Ba wenno iyo, a kwalisanè babo na ba bonsanè o wala o mitin. a boli babo mboti, betambi na nyopinya ya penya. Ba bolèno o boto, Esaka na Etamè ba pèpè mutoa, mwena mu tèsè babo bèbè ndabo a mitin; Ba poino o ten, ba bomanè na kristen i ma londa wuma yèsè. Ba wasi bepolo bebaa, na babo ba senga eyala bosangi mutopedi a langino. Wuma yèsè i ta na pii, ebanja epasi ya Bibèl ba tano ba langa e ta e langwa myango ma yabè la Yesu. E nde dikom la bana basadi. Esaka na Etamè ba sengi myenge ma bosangi kristen i tano i longo, nde Esaka a si ta a bia longo mi myenge. Mutopedi a bolèno o kanè, ngèn° i kumo o joba. Kristen tè e tèm, e sanga njangi nya sondi, Esaka a nongi dom la flanki, a wèlè mo o mwonjo mwa njangi. Nde Etamè a bangi o bola moni mwao.<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    <o:p></o:p>

    Mpon° mu si doli<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    <o:p></o:p>

    <o:p></o:p>

    Esaka na Etamè ba wuno o mitin, Ndomè a baisè babo nga moto tè a sangi moni.  Esaka a pomanè o jalabè, nde etamè nu si ta nu bola to lambo o bo bongo na ba ma dipa mo, na mo pè a wondo ndomè na a sangi njangi. <o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Nde, o busa lao, a puli o nya miila, na moni mu ta mo o mukuta mwa mboti mu ko o wase. A bo ison, nde Ndomè a si dipi mo. ebiamu, a belè nde essaka na Etamè, na mo langwea babo myango ma Esèngè : <o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Esèngè a ta nde muna mun mundi. A ta a ja babo na sango, na nyango. Nde lambo diwo, Esèngè a ta a tondo mpon° jita. A ta a kolongonè o langwea bato na mo a bèn myanga ma nginya jita. A ta pè a kwala na mo a bèn niya.  Sango na nyango ba woli o kimea mo a su kumwa pè o sesèè na a bèn nje e titi, nde esèngè a si ta a pula tukwa bedèmo.<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Bunya bo, mudun a muto a ta a tè misea ebanja nyama-bwaba e ta e busa o dikundu lao. A kumo so o bélè moyo mwao mwa mboa na bato bapèpè na ba ye o bwa ni nyama.<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    E sèngè a sengi no tè na nyama-bwaba e busi o mundi a botedi pè tè nde o langwea bato na ni nyama-bwaba e titi na kukwa mo.<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Nyango a sengino na Esèngè a ni topo pè tè mpon°, a bongèlè mo na nika a tondino o sésèè, a nonge jangamènè eyeka ebanja ni nyama-bwaba e si mokanè loko. Nde Esèngè a boli nde biana seto mo nde be no o kwalisanè.<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    A yombi nde o dikundu, a pata bewudu beba,na mo a kumwa o wuwa mo. A bolèno dimadimanè, a tindi nde bato, bena ba ta ba dingèlè manda ma nu nyango, na mo a baisè na ba leè mo wuma ni nyama e wutamèno.<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Bato ba kumo nde yolo. Na babo ba kwalisanè Esèngè na a si wasa nje e buki mo. Esèngè mo a sengino tè be byala, a bati nde o sisea nyama o nyolo, ni nyama ni’ ènno Esèngè. E pomanè nde o wulamè o tina la jon di ta di dèbè o di dikundu.<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Dibokimènè Esèngè a bum nde lo; na mo a kwala na : “binyo bèsè ombwa so nèni nyama e ni bwa no mba bongo”.<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Esèngè a bolèno o kwala nika, a puli na bato bèsè ba biye na ma nde e mayowa. Na mo a bata o sisea bèbè n ni nyama. A kukè miso, a kumwa topo minyungunyungu biana a ma pula nde o kanè.<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    A bolèno o bola nika, Esèngè a botedi nde o belè ni nyama-bwaba na ben byala na : “ mba nde na ma belè oa, mba Esèngè, dikom longo, na janea longo, siba o di jon o wulamèno. O ye o nanga mba o myende”;<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Nde be byala ba Esèngè be si soisè ni nyama. O wa nde Esèngè a wasino o kwè ni nyama la mulopo. Dibokimènè nyama-bwaba e labi. O mulopo na Esèngè a timbe o mbusa, a bati pè tè nde o putea nyama na maa. Na ni nyama e bata pè tè o laba mo.<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Ja to son, dia di botedi nde tulamè Esèngè, natèna ponda a kwedino o wase. bato ba pomanè nde o bambè mo, na babo ba timba o walanè mo o dokita.<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

     Ndomè a bolèno o langwea mi myango Esaka na Etamè ba ta munyèngè jita. Babo babanè ba sontanè na Esèngè mo mènè nde a wasi nje a kusino onyola mpon° mwao mwa jita.<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    <o:p> </o:p>

    <o:p> </o:p>

     

    © Di bate pè tè o jokwa duala , 1984<o:p></o:p>

    Sango Nsemè Cledor<o:p></o:p>

    Mapapa  :  botea 20 natèna 29 <o:p></o:p>


    2 commentaires
  • Wudu a ma lemsè njo na ngubu.<?xml:namespace prefix = o ns = "urn:schemas-microsoft-com:office:office" /><o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    <o:p></o:p> 

    Bunya bô, wudu a bomanè njo a ma bola ebolo, na mo a kwalanè mo na: “A njo, o kolo buka mba, nika ni e mbale, nde o mongèlè na o e pè nginya bukwa mba e ?”<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Na njo a timbisèlè wudu na : “ oa mènè o bi na to moto a titi na a tèmè mba o boso, ngedi ininga na oa e ?”<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Na wudu a kwala pè tè na : “ A njo, yetèna o e nginya, di mombwa o teten’a biso na oa, nja nu ma dutè nunè, di wase mwasa mwa bwaba, o ma duta o su diwo, mba pè dinè su”.<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Wudu a bolèno o topo, a soli nde o njongo,  wasa mwasa, na mo a tingè njo mo o eyodu, na mo a langwea mo na : “ o si benga duta , na tèna ponda o ma senga no  musea mwam”.<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    O mbusa nika, wudu a sibi nde o dibo, a belè ngubu,  na mo a baisè mo mulemlem mwa myuedi a baisèno njo. Ngubu pè a timbisèlè nde mo na:  pomanè jasumwè mba o boso na ni koko”.<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Nde wudu a si peli. A kwali nde na : “ tèmè bèbè na dibo, o dute mun mwasa na kwèno; Mba pè na mondea mudongo na dinè su la musinga.”<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Na ngubu a kwalanè wudu na : “son, di pomanè botea”. Dibokimènè, wudu a tingè nde di su la mwasa o masonga ma ngubu, na mo a langwea mo na: “ engèlè mba, ponda na matèno musea, kè penda e ma botea !”<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Wudu a bolèno kwalisanè ngubu, a soli nde o mbutu mo, na mo a sèlè o buma lo. A bolèno, a dango pè tè son, natèna ponda o poino o mongo maba ma ngea, wuma yena njo to ngubu ba si wusano o jènè mo. Na mo a wutamè o wase a mukoko, a te musea mundènè.<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Dibokimènè, ngubu na njo ba botedi nde bwema, moto tè a duti mwasa, a duta natèna ebiamu. kièlè, ba botedi pè tè o duta, moto tè, yao epasi. Nde to moto a si wèli o duta nunè. Ponda wudu a sontanèno na ngubu na njo, ba ma wolo eyeka, a tè nde musea mundènè : “ penda e bo nika !”.<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Na mo a sèlè wala bupè njo, a baisè mo na : “na si ta na langwea oa na o titi nginya buka mba e ? Ombwa ! O si w’li to o soisè mba.” A bolèno, a sibi nde mudongo, na mo a kwalisanè ngubu na: a ngubu, o titi so jènè e ?  Mba nde ne wudu. O titi nginya buka mba!”<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Botea bo bunya ba sengi tè dina la wudu, ba ma bola mo edube ! <o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    <o:p>Engingilaye ? Ewese e !</o:p>

    <o:p></o:p> 

    <o:p></o:p> 

    <o:p></o:p> 

    <o:p>Sango Nsemè Clédor</o:p>

    <o:p>Di bate pètè o Jokwa duala, dipapa 56</o:p>


    votre commentaire
  • <o:p> </o:p>Njo na Mweme<o:p></o:p>

    La panthère et la chauve-souris

      
     
     


    Njai e ta ni’alea njo po  jita. o bupe lao la ñama a dolino da, e timbi po o tina bwele po. E paleno miso moñ’a bo bwele, na mo ene mweme mu paname o mukanjo mwa bo bwele, mu e o yengilane na ngo. <o:p></o:p>

    O wa nde njo ni’ongeleno  na kana mun mweme mu mendeno o ko o wase son'a ponda, e titi pe njom o mo takise ñolo bupe yine ñama. A engele natee , pula na mweme mu ko o wase, mu si ko.<o:p></o:p>

    Buña bo timbi so windea njo o wa wuma, na mo e timba bolone ñama e tano e bupe , to mweme pe e si kuse. <o:p></o:p>

    O wa nde Duala ba soino munia na : jengele la mweme di timbi bola njo a bolone bwema.

    <o:p></o:p> 

    Eleedi : Ndutu na mapoko, bwala pe na njai !<o:p></o:p>

    Engingila ye ? Ewese e !<o:p></o:p>

    <o:p> </o:p>

    Une panthère était très affamée. Poursuivant la proie qu’elle devait manger, elle finit par arriver au pied d’un arbre. Ayant levé les yeux sur l’arbre, elle vit une chauve souris accrochée à une branche et balance par le vent.

    Alors elle pensa qu’étant donné que cette chauve-souris tomberait bientôt par terre, ce n’était plus la peine de se déranger pour pousuivre d’autres animaux. Elle attendit longtemps que la chauve-souris tombât, et celle-ci ne tombait pas.

    L’obscurité finit par s’abattre sur la panthère restée  encore là; elle perdit l’animal qu’elle poursuivait et n’attrapa pas non plus la chauve-souris.<o:p></o:p>

    <o:p></o:p>C’est ainsi que les Duala ont trouvé le dicton suivant : “ l’attente de la chauve-souris finit par faire rater la chasse à la panthère”.

    Moralité : effort et sassiété, paresse et famine.
    <o:p></o:p>

     

    • Kalati : Engingila yê ! Contes et proverbes duala

    • Mutiledi : Jean-Marie Epée

    • Dipapa : múmutoba na beba <o:p></o:p>

    • Masoma na biño oñola jongwane, J-M Epee,


    votre commentaire
  •  MINIYA : les contes

    * Ebambu'a mongo *

     

     

    Byingedi
     
    Pourquoi les contes ? <?xml:namespace prefix = o ns = "urn:schemas-microsoft-com:office:office" /><o:p></o:p>Texte de préface   Joseph Marie Epée, dans le recueil  " Engingila Ye! Contes et proverbes Duala pour l'enseignement", 1972. 
     

    <o:p></o:p> 

    En Douala : na bwambo bwa Duala

    <o:p></o:p> 

    • <o:p>Njo na mweme : la panthère et la chauve-souris </o:p><o:p>
      </o:p>
    • <o:p> <o:p>Iyo a bobe na muna bonam  : mère avare, fils prodige</o:p></o:p>
    • <o:p>Njo na mbodi : la panthère et la chèvre</o:p>
    • <o:p> Ngila na <o:p>Singi </o:p>: le lion et le chat</o:p>
    •  <o:p>Wudu, njo na ngubu : la tortue, la panthère et l'hyppopotamme</o:p>

    <o:p></o:p>

    •  Esaka na Etamè ba mala o mitin & Mpon° mu si doli : Esaka et Etamè vont à l' Eglise & le mensonge est un vilain défaut.
    • Ñama bwaba na esokèsokè : le serpent et l'ombrette
    • Modi mw'ewake na bona bato : la femme gorille et les hommes
    • Ngingi na Edima : la mouche et la couleuvre
    •  Muna wuba ña ndoki : le poussin têtu
    • Myango ma lonon : les histoire d'oiseau
    • E ta nde bunya bo o Afrika : il était une fois en Afrique

    <o:p></o:p>

    <o:p></o:p>

    •  Myango

    <o:p></o:p>

    •  .....

    <o:p></o:p>

    •  .....

    votre commentaire


    Suivre le flux RSS des articles de cette rubrique
    Suivre le flux RSS des commentaires de cette rubrique